„Gdje radiš?“ je često jedno od prvih pitanja koje postavljamo jedni drugima pri upoznavanju. Naš posao često nije samo sredstvo za dobivanje plaće već igra veliku ulogu u tome kako doživljavamo sami sebe. Gubitak posla može se doživjeti kao gubitak dijela sebe. No, već i sama mogućnost gubitka posla utječe na našu dobrobit.
Nesigurnost posla postaje sve veći problem nakon recesije i nakon što je tržište rada postalo fleksibilnije. Nesigurnost posla, slično nezaposlenosti, ima značajan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca. Odgovornost za zdravlje radnika ne bi smjelo biti samo na radnicima i poslodavcima već i na javnoj politici. Naime, ne smije se zanemariti utjecaj ( i trošak) mjera koje povećavaju nezaposlenost i nesigurnost dok se promovira zapošljivost kroz razvoj vještina.
Nesigurnost posla je povezana s lošijim mentalnim zdravljem, problemima sa spavanjem pa čak i poremećajima koštano-mišićnog sustava. Nesigurnost posla utječe i na sam posao. Povezana je s nižim zadovoljstvom na poslu, manjim povjerenjem u rukovodstvo, nižom radnom uspješnošću, većim stresom, češćim izostajanjem, nižom razinom kreativnosti i povećanim brojem nezgoda na poslu.
Način na koji nesigurnost posla utječe na pojedinca ovisi o uvjetima u organizaciji (npr. komunikacija unutar organizacije, organizacijska klima), karakteristikama pojedinca (dob, spol, radni staž kod određenog poslodavca) te o osobinama pojedinca. Osobe koje dolaze iz kolektivističkih kultura će doživjeti veću razinu stresa i niže zadovoljstvo poslom od onih koji su orijentirani individualistički. Emocionalna inteligencija je također povezana s posljedicama nesigurnosti posla. Osobe s višom emocionalnom inteligencijom će u manjoj mjeri osjetiti negativne posljedice takve situacije. Negativne posljedice su jače izražene kod onih osoba kojima je njihov posao izuzetno važan bilo kao nešto što ih određuje bilo zbog financijske sigurnosti.
U današnje vrijeme ono što olakšava nošenje s negativnim posljedicama nesigurnosti posla kao i gubitka posla je koncept kojeg sve više prepoznaju i poslodavci i zaposlenici – radna fleksibilnost ili zapošljivost. Odgovornost za zapošljivost leži i na pojedincu i na radnoj organizaciji. Naime, zapošljivi su oni pojedinci koji se brže i lakše prilagođavaju promjenama radnih zahtjeva. Organizacije mogu biti fleksibilne samo ako imaju zaposlenike koji mogu raditi na različitim poslovima i pozicijama. Zbog toga organizacija može biti uspješna samo ako razvija strategiju rukovođenja u kojoj se podrazumijeva rotiranje i premještanje zaposlenika kako bi unutar organizacije bili izloženi raznovrsnim radnim zadacima. Naravno, pojedinac će lakše zadržati zaposlenje ako je otvoren prema promjenama. Osim zapošljivosti, ono što ljudima pomaže u situaciji kada ne znaju hoće li zadržati posao ili ne je i socijalna podrška. Ona je općenito povezana s dobrobiti i svakako pomaže u situacijama velike nesigurnosti.
Iako posljedice nesigurnosti najviše osjećaju radnici, efekti su vidljivi i kod poslodavaca kao i obiteljima radnika. Posredno, povećana nesigurnost posla ima utjecaj i na društvo u cjelini. Zbog toga ona nije samo problem određenog pojedinca već društva u cjelini.
Pripremila: Anita Savić
Literatura:
De Witte, H. (2016) On the scarring effects of job insecurity (and how they can be explained). Scandinavian Journal of Work, Environment & Health. Preuzeto s
https://www.sjweh.fi/show_abstract.php?abstract_id=3545 (20.4.2020.)
Green, F. (2015) Health effects of job insecurity. IZA World of Labor. Preuzeto s https://wol.iza.org/uploads/articles/212/pdfs/health-effects-of-job-insecurity.pdf (20.4.2020.)
Maslić Seršić, D. & Tomas, J. (2015) Zapošljivost kao suvremena alternativa sigurnosti posla: teorije, nalazi i preporuke u području psihologije rada. Revija za socijalnu politiku. Preuzeto s http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/1233/1286 (20.3.2020.)
Minds for business (3.3.2017.) How Job Insecurity Impacts Personal Identity. Association for Psychological Science. Preuzeto s https://www.psychologicalscience.org/news/minds-business/how-job-insecurity-impacts-personal-identity.html (20.4.2020.)
Probst, T.M. (2006) Job Security u Greenhaus, J.H. i Callanan, G.A. (ur) Encyclopedia of Carieer Development vol. 1 (442-447). Thousand Oaks: SAGE Publications
Sora, B. & Peiro, J.M. (2014) Job insecurity and its consequences in a context of economic crisis. Papeles del Psicologo. Preuzeto s
Fotografije preuzete s https://pixabay.com (21.4.2020.)