U životu se ne radi o tome da dobijete dobre karte, nego o tome da loše karte dobro odigrate.
Robert Louis Stevenson
Što mislite da je najbitnije za uspjeh u poslu?
Inteligencija? Prekovremeni rad? Više preuzetih obaveza? Više truda?
Radna mjesta u današnje vrijeme su vrlo često povezana s rezovima u broju radnika ili financiranju, rokovima, organizacijskim promjenama, nedostatkom mogućnosti za rast i razvoj, nejasnim očekivanjima i uputama nadređenih, lošim odnosima u radnoj sredini, niskom plaćom, poslom bez izazova te dostupnošću u slobodno vrijeme putem mobilnih uređaja. Za uspjeh u takvom radnom okruženju je nužno razviti određene vještine i strategije. Ključna strategija za uspjeh leži u psihološkoj otpornosti, jednoj od komponenti pozitivnog psihološkog kapitala. Takvu ulogu psihološka otpornost ima iz razloga što velika većina ljudi koja je zaposlena doživljava posao kao najjači izvor stresa.
Pod psihološkom otpornosti se misli na sposobnost osobe da se oporavi od teških životnih situacija i neuspjeha. Osobe koje imaju visoku psihološku otpornost imaju neke zajedničke karakteristike. To su: socijalna kompetentnost (dobro razvijene komunikacijske vještine i barem jedan dobar prijatelj), razvijen smisao za humor, sposobnost rješavanja problema, autonomija (jak osjećaj nezavisnosti, unutarnji lokus kontrole), specifični talenti, svrha u životu, usmjerenost na budućnost, motivacija za postignućem, želja za obrazovanjem i upornost. Psihološka otpornost je povezana s većim zadovoljstvom poslom, odanošću organizaciji i angažiranošću zaposlenika.
Otpornost nije karakteristika koja je nekima dana, a drugima ne. Na nju djeluje sve što nam se događa u životu. Iz tog razloga i oni koji nemaju razvijenu psihološku otpornost, mogu to promijeniti.
Neke aktivnosti za razvoj psihološke otpornosti možemo napraviti sami dok su za razvoj psihološki otporne organizacije ipak zaduženi rukovoditelji…
Tako Winbolt navodi 9 načina kako možemo izgraditi psihološku otpornost na poslu. To su: (1) dobri odnosi s članovima obitelji i prijateljima, (2) doživljavanje problema kao proces učenja, (3) ne praviti dramu od svake poteškoće, (4) biti zadovoljan zbog vlastitih uspjeha, (5) imati realistične ciljeve, (6) poduzimati pozitivne akcije (čak i ako to ne ukloni poteškoću, pomaže u uspostavljanju osjećaja kontrole nad situacijom), (7) truditi se oko pozitivnog mišljenja o samome sebi, (8) zadržati realan pogled na život te (9) prakticirati optimizam.
Naravno, ovo nisu jedini načini da bi netko postao (više) psihološki otporan. Nekome pomaže čitanje određenih tekstova, nekome molitva ili meditacija. Bitno je pronaći ono nešto što nam može pomoći da postanemo snažniji.
Zadatak rukovoditelja je omogućiti razvoj psihološke otpornosti u svom poslovnom okruženju. To se može učiniti na više načina. Bitno je razumjeti svoje zaposlenike – oni koji imaju podršku rukovoditelja, koji su motivirani i koji imaju potrebna znanja za svoj posao su u najboljoj poziciji za uspješno rješavanje problema na koje mogu naići. Rukovoditelji pak trebaju znati koji su to najčešći izvori stresa kod njihovih zaposlenika. Zaposlenici radije sudjeluju u raznim programima ako imaju podršku rukovoditelja koji su i uključeni u provedbu takvih programa. Treninzi koji pomažu razvoju psihološke otpornosti kod zaposlenika se bave temama: upravljanje emocijama, kako spriječiti sagorijevanje, načini nošenja sa stresom, međuljudski odnosi, rad s „teškim“ osobama, komunikacijske vještine te poboljšanje fizičkog zdravlja. Rukovoditelji također mogu poboljšati i uvjete u radnoj okolini na neke jednostavne načine: dopustiti autonomiju zaposlenicima kad god je to moguće, nagraditi dobro odrađen posao (nagrade ne moraju nužno biti materijalne), dopustiti fleksibilnost u planiranju rada (i vremenskom rasporedu) kad je to moguće te biti razborit u vezi radnih očekivanja.
Psihološka otpornost je bitna životna vještina, no zbog karakteristika tržišta rada u današnje vrijeme ističe se i njena važnost na radnome mjestu. Ona potiče pojavu pozitivnih emocija zbog kojih smo aktivniji, fleksibilniji i kreativniji. Više nego dovoljno razloga za razvoj otpornosti.
Pripremila: Anita Savić
Literatura:
Craig, H. Resilience in the Workplace: How to Be More Resilient at Work (4.7.2019.). PositivePsychology. Preuzeto s https://positivepsychology.com/resilience-in-the-workplace/ (2.12.2019.)
Darley, E. Resilience: A Strong Workforce Needs It Center for workplace mental health. Preuzeto s http://workplacementalhealth.org/Mental-Health-Topics/Resilience (2.12.2019.)
HINA Istraživanje: Hrvati se ne znaju nositi sa stresom (7.5.2019). N1. Preuzeto s
http://hr.n1info.com/Znanost/a400347/Istrazivanje-Hrvati-se-ne-znaju-nositi-sa-stresom.html (5.12.2019.)
Rijavec, M. i Miljković, D. (2009) Pozitivna psihologija na poslu. Zagreb. IEP-D2
Winbolt, B. 9 Ways to Improve Your Resilience at Work. Barry WInbolt Personal and professional development. Preuzeto s https://www.barrywinbolt.com/resilience-at-work/ (2.12.2019.)
Fotografije preuzete s https://pixabay.com (22.7.2019.)