Lokalno Partnerstvo za Zapošljavanje

Nalazite se ovdje:
Naslovna
Tolerancija ili snošljivost

Članovi LPZ-a

Business depot, vl. Mateja Đaković

Ante Starčevića 35, 34 310 Pleternica

T: +385 99 748 7605

W: www.businessdepot.hr
E: businessdepot.pz@gmail.com
Županija požeško-slavonska

Županijska 7, 34000 Požega

T: +385 034 290 290

W: http://www.pszupanija.hr Projekti
Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije

Županijska 7, 34000 Požega

T: +385 034 290 215

W: http://www.panora.hr
E: rra@panora.hr
HZZ PU Požega

Alojzija Stepinca 5
34000 Požega

T: +385 34 638 370

W: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10377
E: martina.keller@hzz.hr
Projekti
Grad Požega

Trg Sv. Trojstva 1, 34000 Požega

T: +385 034 311 300

W: http://www.pozega.hr
E: info@pozega.hr
Projekti
Grad Pakrac

Trg bana J. Jelačića 18, 34550 Pakrac

T: +385 034 411 080

W: http://www.pakrac.hr
E: grad@pakrac.hr
Projekti
Grad Pleternica

Ivana Šveara 2, 34310 Pleternica

T: +385 034 251 046

T: +385 034 251 006

W: http://www.pleternica.hr
E: grad@pleternica.hr
Projekti
HGK ŽK Požega

Vukovarska 6, 34000 Požega

T: +385 034 273 260

W: https://www.hgk.hr
E: hgkpz@hgk.hr
Poduzetnički centar Pleternica d.o.o.

Ante Starčevića 35
34310 Pleternica

T: +385 034 251 046

W: http://www.plink.hr
E: info@plink.hr
Projekti
Centar za podršku i razvoj civilnog društva Delfin

Braće Radić 13, 34550 Pakrac
(drugi kat, soba broj 15)

T: +385 034 411 780

W: www.delfin-pakrac.com
E: delfin.zamir@gmail.com
Projekti
Udruga slijepih županije Požeško-slavonske

Sokolova 5
34000 Požega

T: +385 034 312 153

W: http://www.slijepi.hr
E: udruga-slijepih@po.t-com.hr
Projekti
POU Obris, Požega

Vanje Radauša 19, 34000 Požega

T: +385 034 313 400

W: http://www.pou-obris.hr
E: info@pou-obris.hr
Projekti
Grad Lipik

Marije Terezije 27, 34551 Lipik

T: +385 034 314 800

W: http://www.lipik.hr
E: grad@lipik.hr
Projekti
Centar za socijalnu skrb Požega

Dr. Filipa Potrebice 2, 34000 Požega

T: +385 034 273 807

W: http://www.czss-pozega.hr
Udruga Oppidum

Vukovarska 4

34000 Požega

T: +385 034 34 251 114

W: http://www.oppidum.hr
E: info@oppidum.hr
Veleučilište u Požegi

Vukovarska 17, 34000 Požega

T: +385 034 271 018

T: +385 034 311 460

W: http://www.vup.hr
E: ured@vup.hr
Projekti
Hrvatska obrtnička komora Požeško - slavonske županije

Franje Thauzya 7, 34000 Požega

T: +385 034 272 457

W: http://www.hok.hr/
E: ok.pozega@hok.hr
Lokalna razvojna agencija - Poduzetnički centar Pakrac d.o.o.

Zona male privrede 5, 34550 Pakrac

T: +385 034 290 650

W: http://www.pc-pakrac.hr/
E: pcp@pc-pakrac.biz
Projekti
Gimnazija Požega
Dr. Franje Tuđmana 4/a, 34 000 Požega
T: +385 34 316 755

W: www.gimpoz.hr
E: ravnatelj@gimpoz.hr
Udruga Veličanka
Trg bana Josipa Jelačića 36, 34 330 Velika
T: +385 91 233 0340

E: velicanka.velika@gmail.com
Udruženje obrtnika Požega
Dr. Franje Tuđmana 9, 34 000 Požega
T: +385 34 273 006

E: uo.pozega@hok.hr
Ustanova za obrazovanje odraslih MAESTRO
Zrinska 65, 34000 Požega
T: + 385 34 282 013

W: www.uciliste-maestro.hr
E: info@uciliste-maestro.hr

Seminari i edukacije LPZ FORUM

Tolerancija ili snošljivost

29. travnja 2019. | Broj pregleda: 605 | Objavljeno pod: LPZ

Tolerancija ili snošljivost je pojam koji se koristi vrlo često. Možemo je shvaćati kao priznanje da i drugačija mišljenja i uvjerenja od naših imaju pravo na postojanje.

Kako u svakom društvu ima mnogo toga što treba otrpjeti ili podnijeti (lat. tolerare znači trpjeti ili podnositi) uobičajeno se naziv tolerancija koristi za razna trpljenja… No, kad se govori o toleranciji prema ljudima, radi se o podnošenju ili snošljivosti prema čitavom nizu njihovih svojstava i obilježja: njihovom ponašanju, navikama, stavovima, vjerovanjima, izgledu, načinu odijevanja i slično. Kad govorimo o toleranciji kod neke osobe, govorimo o toleranciji različitosti koja tu osobu smeta, neugodna joj je ili je na neki način pogađa. U socijalnom smislu tolerancija označava stav prema nekome ili nečemu ili način postupanja s ljudima, idejama ili stvarima koji u najmanju ruku dopušta ravnopravno postojanje tih ljudi, ideja ili stvari. Naravno, uz tolerantno ponašanje se istodobno pojavljuje i netolerantno koje je potrebno jer su i u prošlosti postojala ponašanja koja su mogla biti pogibeljna i koja se nije smjelo tolerirati.

Krizmanić i Kolesarić (2003) u svojoj knjizi citiraju hrvatskog filozofa Igora Primorca koji u svom članku O snošljivosti navodi argumente u prilog toleranciji. Ovo su njegovi argumenti:

Argument slobode kao jedne od temeljnih i najvećih vrijednosti

Argument raznovrsnosti – život je zanimljiviji, bogatiji i privlačniji ako je raznolik

Argument svijesti o vlastitoj pogrešivosti – posebno pri prosuđivanju je li nešto ispravno ili vrijedno drugima

Argument društvenog progresa – osobe koje omogućuju napredak društva to mogu samo u ozračju tolerancije gdje mogu biti slobodni, originalni, svoji…

Argument nedjelotvornosti netolerantnosti – nesnošljivost, cenzura, progoni te nametnuto jednoumlje nisu u povijesti dovodili do povoljnog ishoda za razvoj društva

Argument „zlatnog pravila“ – ne čini drugima ono što ne želiš da oni tebi čine

Argument nenasilnog i racionalnog rješavanja društvenih problema – toleranciju ne treba gledati kao uzvišeni ideal već kao korisno pomagalo koje omogućuje snošljiv život/suživot

Ovi argumenti, osim što su primjenjivi, imaju još jednu karakteristiku – mogu se naučiti J Naime, svatko od nas, tijekom cijelog života, mijenja/korigira svoj vrijednosni sustav pa je moguće usvajati nove vrijednosti i mijenjati one koje imamo.

Tolerancija je najmanji mogući pozitivan odnos među pojedincima i grupama. U usporedbi s altruizmom, brigom za druge i razumijevanjem drugih je daleko manjeg intenziteta. No, upravo je kao takva ključna za razvoj svakog pravednog društva.

"Većina ljudi ne razumije kako drugi ljudi mogu brisati nos na drugačiji način nego što to oni čine."

Ivan Turgenjev

Razvoj tolerancije u nekom društvu može otežavati nedovoljno poznavanje kulturoloških vrijednosti različitih supkultura (npr. selo-grad, mladi-stari, obrazovani-neobrazovani), a naročito nepoštivanjem onoga što je drugačije ili nepoznato.

Umjesto da različitost doživljavamo kao prijetnju trebali bismo prihvatiti da nas netko tko je druge vjere, nacionalnosti ili uvjerenja ne mora ugrožavati. U civiliziranom društvu bi svi ljudi trebali imati ista temeljna prava bez obzira na njihove fizičke karakteristike, porijeklo, vjersku pripadnost, zanimanje i druga moguća obilježja. Također, tolerancija prema različitom uključuje i snošljivost prema različitim sklonostima drugih ljudi, bilo da se radi o izboru seksualnog partnera ili uređenju stana.

Tolerancija je prihvaćanje ostalih upravo takvima kakvi jesu zajedno sa svim njihovim individualnim razlikama koje ih čine drugačijima od svih ostalih. U svakodnevnom se životu u svakoj prilici gdje susrećemo druge ljude pokazuje i naša snošljivost i nesnošljivost – u obitelji, na poslu, u kafiću ili trgovini, za volanom ili hodajući ulicom. Ljudi skloni toleranciji u svaki dan kreću s namjerom da budu snošljivi sa svojim bližnjima, znajući da svatko od njih ima neki razlog i za ponašanja koja nam se ne sviđaju.

Tipično radno okruženje uključuje zaposlenike koji se razlikuju po iskustvu, obrazovanju, vjeri, ukusu u odijevanju, stavovima i slično. Kako bi mogli efikasno raditi zajedno izuzetno je bitno da mogu tolerirati jedni druge. Naime, tolerancija potiče kreativnost, produktivnost i osobni rast. Toleranciju u radnom okruženju je moguće postići kroz nekoliko jednostavnih pravila: (1) Postaviti jasne granice – samo zato što su zaposlenici različiti po svojim karakteristikama, ne znači da i sve treba biti dopušteno (to se odnosi na ponašanja koja štete odnosima među zaposlenicima i koja mogu povrijediti druge osobe), (2) Poštivati poslovnu rutinu – svatko ima neki svoj način na koji radi svoj posao. I to je posve u redu. (3) Birati riječi, (4) Truditi se razumjeti jedni druge, (5) Pružati dobar primjer.

"Naučio sam da čovjek ima pravo gledati drugog čovjeka odozgo samo onda kada mu pomaže da ustane."

Gabriel García Márquez

No, osim što zaposlenici trebaju biti snošljivi jedni prema drugima, u mnogo poslova je to potrebno i u odnosu prema strankama. Kad su stranke pristojne, nije ni teško biti tolerantan. Izazov su one stranke koje su nepristojne i koje nisu u mogućnosti kontrolirati vlastitu ljutnju usprkos želji za pomoći zaposlenika. U takvoj situaciji čak i očekivanja zaposlenika mogu značajno utjecati na komunikaciju. Naime, u istraživanjima je pokazano kako oni zaposlenici koji očekuju da će im stranke biti nepristojne značajno jače reagiraju u konfliktnim situacijama od onih koji očekuju pozitivan odnos sa strankama a dožive neočekivanu nepristojnost. I u takvoj situaciji je ponekad teško odabrati između tolerancije i netolerancije nečijeg ponašanja. Općeniti savjeti kako se nositi s nepristojnom strankom su: (a) ostati mirni, (b) ne „uzimati previše k srcu“ nečiju frustraciju, (c) saslušati, a ako treba i ispričati se, (d) ostati čvrsti, biti asertivni i (e) riješiti problem – kao najbolja strategija J

"Nemojte se ljutiti ako ne možete druge učiniti onakvima kakvima biste vi željeli da budu jer ne možete često ni sebe učiniti onakvima kakvim biste željeli biti."

Toma Kempenac

Kad bismo nama bliske osobe upitali smatraju li sebe tolerantnima, vjerojatno bismo od većine dobili potvrdan odgovor (većina ljudi uopće ne razmišlja o vlastitoj toleranciji pa je najčešće ni nije u stanju procijeniti). No, na pitanje jesu li druge osobe tolerantne, vjerojatno bismo najčešće dobili negativan odgovor. Uobičajeno je precjenjivanje vlastite i podcjenjivanje tuđe tolerancije.

I za kraj misao jednog hrvatskog pjesnika, filozofa i političara:

"Jedini smisao moga rada je u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svugdje; zajednica koja raznolikost ne samo podnosi, nego joj se i raduje upravo onako, kako se graditelji katedrale u Chartresu raduju, kad iz raznobojnih stakala slažu svoje vjerničke rozete. Tako radostan i raznolik svijet – to je moj san! Ako zbog njega moram biti suđen, ja na to pristajem jer bez tog sna ni ja, ni moje djelo nemamo nikakvog smisla."

Završna riječ obrane Vlade Gotovca sa suđenja u Zagrebu 1981. godine

Pripremila: Anita Savić

Literatura:

Biobaku, S. (13.8.2018.) Tips to promote a culture od tolerance in the workplace. Jobberman. Preuzeto s https://www.jobberman.com/blog/tolerance-culture-workplace/ (25.4.2019.)

Krizmanić, M. (2015) O toleranciji. Zagreb: V.B.Z.

Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (2003) Tolerancija u svakidašnjem životu. Jastrebarsko: Naklada Slap

Mind Tools Content Team. Dealing With Rude Customers. Mind Tools.

preuzeto s https://www.mindtools.com/pages/article/dealing-with-rude-customers.htm (26.4.2019.)

Solar, M. (1997) Voltaire u Voltaire (1997) Rasprava o toleranciji. Zagreb: Matica Hrvatska

Fotografije preuzete s https://pixabay.com (2.4.2019.)

Vezane novosti

02. lipnja 2014.