Lokalno Partnerstvo za Zapošljavanje

Članovi LPZ-a

Seminari i edukacije LPZ FORUM

Tolerancija ili snošljivost

Tolerancija ili snošljivost

Tolerancija ili snošljivost je pojam koji se koristi vrlo često. Možemo je shvaćati kao priznanje da i drugačija mišljenja i uvjerenja od naših imaju pravo na postojanje.

Kako u svakom društvu ima mnogo toga što treba otrpjeti ili podnijeti (lat. tolerare znači trpjeti ili podnositi) uobičajeno se naziv tolerancija koristi za razna trpljenja… No, kad se govori o toleranciji prema ljudima, radi se o podnošenju ili snošljivosti prema čitavom nizu njihovih svojstava i obilježja: njihovom ponašanju, navikama, stavovima, vjerovanjima, izgledu, načinu odijevanja i slično. Kad govorimo o toleranciji kod neke osobe, govorimo o toleranciji različitosti koja tu osobu smeta, neugodna joj je ili je na neki način pogađa. U socijalnom smislu tolerancija označava stav prema nekome ili nečemu ili način postupanja s ljudima, idejama ili stvarima koji u najmanju ruku dopušta ravnopravno postojanje tih ljudi, ideja ili stvari. Naravno, uz tolerantno ponašanje se istodobno pojavljuje i netolerantno koje je potrebno jer su i u prošlosti postojala ponašanja koja su mogla biti pogibeljna i koja se nije smjelo tolerirati.

Krizmanić i Kolesarić (2003) u svojoj knjizi citiraju hrvatskog filozofa Igora Primorca koji u svom članku O snošljivosti navodi argumente u prilog toleranciji. Ovo su njegovi argumenti:

Argument slobode kao jedne od temeljnih i najvećih vrijednosti

Argument raznovrsnosti – život je zanimljiviji, bogatiji i privlačniji ako je raznolik

Argument svijesti o vlastitoj pogrešivosti – posebno pri prosuđivanju je li nešto ispravno ili vrijedno drugima

Argument društvenog progresa – osobe koje omogućuju napredak društva to mogu samo u ozračju tolerancije gdje mogu biti slobodni, originalni, svoji…

Argument nedjelotvornosti netolerantnosti – nesnošljivost, cenzura, progoni te nametnuto jednoumlje nisu u povijesti dovodili do povoljnog ishoda za razvoj društva

Argument „zlatnog pravila“ – ne čini drugima ono što ne želiš da oni tebi čine

Argument nenasilnog i racionalnog rješavanja društvenih problema – toleranciju ne treba gledati kao uzvišeni ideal već kao korisno pomagalo koje omogućuje snošljiv život/suživot

Ovi argumenti, osim što su primjenjivi, imaju još jednu karakteristiku – mogu se naučiti J Naime, svatko od nas, tijekom cijelog života, mijenja/korigira svoj vrijednosni sustav pa je moguće usvajati nove vrijednosti i mijenjati one koje imamo.

Tolerancija je najmanji mogući pozitivan odnos među pojedincima i grupama. U usporedbi s altruizmom, brigom za druge i razumijevanjem drugih je daleko manjeg intenziteta. No, upravo je kao takva ključna za razvoj svakog pravednog društva.

"Većina ljudi ne razumije kako drugi ljudi mogu brisati nos na drugačiji način nego što to oni čine."

                                                               Ivan Turgenjev

Razvoj tolerancije u nekom društvu može otežavati nedovoljno poznavanje kulturoloških vrijednosti različitih supkultura (npr. selo-grad, mladi-stari, obrazovani-neobrazovani), a naročito nepoštivanjem onoga što je drugačije ili nepoznato.

Umjesto da različitost doživljavamo kao prijetnju trebali bismo prihvatiti da nas netko tko je druge vjere, nacionalnosti ili uvjerenja ne mora ugrožavati. U civiliziranom društvu bi svi ljudi trebali imati ista temeljna prava bez obzira na njihove fizičke karakteristike, porijeklo, vjersku pripadnost, zanimanje i druga moguća obilježja. Također, tolerancija prema različitom uključuje i snošljivost prema različitim sklonostima drugih ljudi, bilo da se radi o izboru seksualnog partnera ili uređenju stana.

Tolerancija je prihvaćanje ostalih upravo takvima kakvi jesu zajedno sa svim njihovim individualnim razlikama koje ih čine drugačijima od svih ostalih. U svakodnevnom se životu u svakoj prilici gdje susrećemo druge ljude pokazuje i naša snošljivost i nesnošljivost – u obitelji, na poslu, u kafiću ili trgovini, za volanom ili hodajući ulicom. Ljudi skloni toleranciji u svaki dan kreću s namjerom da budu snošljivi sa svojim bližnjima, znajući da svatko od njih ima neki razlog i za ponašanja koja nam se ne sviđaju.

Tipično radno okruženje uključuje zaposlenike koji se razlikuju po iskustvu, obrazovanju, vjeri, ukusu u odijevanju, stavovima i slično. Kako bi mogli efikasno raditi zajedno izuzetno je bitno da mogu tolerirati jedni druge. Naime, tolerancija potiče kreativnost, produktivnost i osobni rast. Toleranciju u radnom okruženju je moguće postići kroz nekoliko jednostavnih pravila: (1) Postaviti jasne granice – samo zato što su zaposlenici različiti po svojim karakteristikama, ne znači da i sve treba biti dopušteno (to se odnosi na ponašanja koja štete odnosima među zaposlenicima i koja mogu povrijediti druge osobe), (2) Poštivati poslovnu rutinu – svatko ima neki svoj način na koji radi svoj posao. I to je posve u redu. (3) Birati riječi, (4) Truditi se razumjeti jedni druge, (5) Pružati dobar primjer.

"Naučio sam da čovjek ima pravo gledati drugog čovjeka odozgo samo onda kada mu pomaže da ustane."

Gabriel García Márquez

No, osim što zaposlenici trebaju biti snošljivi jedni prema drugima, u mnogo poslova je to potrebno i u odnosu prema strankama. Kad su stranke pristojne, nije ni teško biti tolerantan. Izazov su one stranke koje su nepristojne i koje nisu u mogućnosti kontrolirati vlastitu ljutnju usprkos želji za pomoći zaposlenika. U takvoj situaciji čak i očekivanja zaposlenika mogu značajno utjecati na komunikaciju. Naime, u istraživanjima je pokazano kako oni zaposlenici koji očekuju da će im stranke biti nepristojne značajno jače reagiraju u konfliktnim situacijama od onih koji očekuju pozitivan odnos sa strankama a dožive neočekivanu nepristojnost. I u takvoj situaciji je ponekad teško odabrati između tolerancije i netolerancije nečijeg ponašanja. Općeniti savjeti kako se nositi s nepristojnom strankom su: (a) ostati mirni, (b) ne „uzimati previše k srcu“ nečiju frustraciju, (c) saslušati, a ako treba i ispričati se, (d) ostati čvrsti, biti asertivni i (e) riješiti problem – kao najbolja strategija J

"Nemojte se ljutiti ako ne možete druge učiniti onakvima kakvima biste vi željeli da budu jer ne možete često ni sebe učiniti onakvima kakvim biste željeli biti."

Toma Kempenac

Kad bismo nama bliske osobe upitali smatraju li sebe tolerantnima, vjerojatno bismo od većine dobili potvrdan odgovor (većina ljudi uopće ne razmišlja o vlastitoj toleranciji pa je najčešće ni nije u stanju procijeniti). No, na pitanje jesu li druge osobe tolerantne, vjerojatno bismo najčešće dobili negativan odgovor. Uobičajeno je precjenjivanje vlastite i podcjenjivanje tuđe tolerancije.

I za kraj misao jednog hrvatskog pjesnika, filozofa i političara:

"Jedini smisao moga rada je u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svugdje; zajednica koja raznolikost ne samo podnosi, nego joj se i raduje upravo onako, kako se graditelji katedrale u Chartresu raduju, kad iz raznobojnih stakala slažu svoje vjerničke rozete. Tako radostan i raznolik svijet – to je moj san! Ako zbog njega moram biti suđen, ja na to pristajem jer bez tog sna ni ja, ni moje djelo nemamo nikakvog smisla."

Završna riječ obrane Vlade Gotovca sa suđenja u Zagrebu 1981. godine

 

Pripremila: Anita Savić

Literatura:

Biobaku, S. (13.8.2018.) Tips to promote a culture od tolerance in the workplace. Jobberman. Preuzeto s https://www.jobberman.com/blog/tolerance-culture-workplace/ (25.4.2019.)

Krizmanić, M. (2015) O toleranciji. Zagreb: V.B.Z.

Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (2003) Tolerancija u svakidašnjem životu. Jastrebarsko: Naklada Slap

Mind Tools Content Team. Dealing With Rude Customers. Mind Tools.

preuzeto s https://www.mindtools.com/pages/article/dealing-with-rude-customers.htm (26.4.2019.)

Solar, M. (1997) Voltaire u Voltaire (1997) Rasprava o toleranciji. Zagreb: Matica Hrvatska

Fotografije preuzete s https://pixabay.com  (2.4.2019.)

Vezane novosti

Poziv na završnu konferenciju projekta

Poštovani članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, pozivamo Vas na završnu konferenciju projekta "Lokalno partnerstvo za zapošljavanje…

Predstavljen projekt MA#ME

U četvrtak 18. prosinca 2014. u Kaznionici u Požegi, održano je javno predstavljanje projekta MA#ME

Uskoro izlazi 1.broj LPZ e-novina

Članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje sudjelovali na dvodnevnoj  radionici „Kako izraditi e-novine“

8. Sajam poslova u Požegi

Hrvatski zavod za zapošljavanje PU Požega pod pokroviteljstvom Požeško-slavonske županije i Grada Požege organizira 3.11.2015. osmi po redu…

Savjeti za uspješno pregovaranje

Dobre pregovaračke vještine u poslovnom svijetu oduvijek su bile važna pretpostavka kako osobnog uspjeha pojedinaca tako i poslovnog uspjeha…

Zaposlite radnika uz sufinanciranje

Ukoliko ne možete sami financijski podnijeti teret zapošljavanja novih radnika, imate mogućnost iskoristiti neku od brojnih mjera koje nudi…

Poduzetništvom do (samo)zapošljavanja

Iako većina smatra da je za pokretanje djelatnosti presudan novac, zapravo na tržištu najviše nedostaje ljudi s poduzetničkim razmišljanjem…

Pregled otvorenih natječaja

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisali nekoliko natječaja

Čestitka

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Požeško-slavonske županije svim svojim sugrađanima želi čestit Božić i uspješnu novu 2016. godinu! …

Nova prilika za zapošljavanje žena

Natječaj “ ZAŽELI – PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA ŽENA“  objavljen u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ dosad je najv…

MOJ POSAO - MOJA BUDUĆNOST

Ekonomska škola, Požega organizator je manifestacije „Moj posao – moja budućnost“, što se 08. prosinca 2017. godine održala u Požegi, pod po…

Besplatne edukacije u projektu AGRO-TECH

Veleučilište u Požegi u partnerstvu sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područni ured Požega provodi projekt  AGRO–TECH Obrazovanje z…

Projekt Zaželi i ostvari

Dana 8. svibnja 2018. u Pleternici je održana početna konferencija projekta Zaželi i ostvari. Nositelj projekta je Grad Pleternica koji će o…

Edukacija "Financijska pismenost"

U Požegi je u sklopu projekta LIPA – lokalna inicijativa za poduzetničku aktivaciju 9. i 10. listopada 2018. održana radionica „Financijska…

ZAVRTI SVOJ "KOTAČ USPJEHA"

Brda i doline Požeškog kraja nisu ti strane, a još k tome strastveni si biciklist? Ovo je članak za tebe! Naime, biciklistički klub „Luks ra…

Posao i ličnost

Kod zaposlenika je važna ličnost, dok su stručne kompetencije nužan preduvjet.

Kad odrastem želim biti poduzetnik

U periodu od 3.12. do 6.12. u sklopu aktivnosti projekta LIPA – lokalna inicijativa za poduzetničku aktivaciju, provedena je kampanja promov…

Edukacija "Biti volonter"

Volonterski centar Osijek održava edukaciju "Biti volonter" u prostorijama udruge Oppidum.

SRETAN BOŽIĆ!

Sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu Novu godinu želi vam tajništvo Lokalnog partnerstva za zapošljavanje!

Pokaži potencijal

Dana 20.3.2019. godine u prostorijama LRE Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. održati će se besplatno predavanje za nezaposlene osobe i poslod…

Pčelarstvo - back to the basics

Započela je praktična nastava u pčelinjaku u Podgorju u programu osposobljavanja za zanimanje pčelar/pčelarka.

Tolerancija ili snošljivost

Tolerancija ili snošljivost je pojam koji se koristi vrlo često. Možemo je shvaćati kao priznanje da i drugačija mišljenja i uvjerenja od na…

"Dani EU fondova"

Dana 14.5.2019. u sklopu „Dana EU fondova“ Veleučilišta u Požegi, organizirana je izložba radova iz kampanje „Kad odrastem želim biti poduze…

Održan sastanak članova LPZ-a

U  Požegi je 29.5.2019. održan edukativni sastanak članova Lokalnog partnerstva za zapošljavanje PSŽ.

"Otvori vrata svijeta rada"

Danas je u prostorijama Lokalne razvojne agencije Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. održana uvodna konferencija projekta „Otvori vrata svije…

Pozitivni psihološki kapital

Psihologija je većinom bila usmjerena na smanjivanje ljudske patnje dok se zanemarivalo područje koje bi nam pomoglo kako živjeti dobro (što…

Održan sastanak članova LPZ-a

U  Požegi je 12.7.2019. održan sastanak članova Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Požeško-slavonske županije u prostoru Hrvatske go…

Kako izgraditi svoj BREND?

Znate li tko je Steve Jobs ili tko su Gordan Moore i Robert Noyce?  Za ovoga prvoga ste najvjerojatnije čuli, no sigurna sam da za ovu…

Vjera u uspjeh – samoefikasnost

Samoefikasnost je jedna od četiri komponenti psihološkog kapitala. Ostale komponente su: optimizam, psihološka otpornost i nada.